Preskoči na sadržaj
Zvečanska 4, Beograd |+381 60 369 0900

Katarakta

katarakta-sr.png

Šta je katarakta?

Katarakta (siva mrena) je zamućenje prirodnog sočiva oka, nastalo na osnovu morfoloških promena, koje dovodi do postepenog smanjenja vida.

Sočivo u zdravom oku je potpuno providno i omogućava jasan prolazak svetlosti do mrežnjače. Kod katarakte dolazi do njegovog zamućenja, zbog čega slika postaje mutna, nejasna i slabijeg kontrasta.

Danas ovo oboljenje predstavlja najčešći uzrok smanjenja kvaliteta vida, pogotovu kod starije populacije preko 50 godina, ali i kod mlađih osoba.

Kako nastaje katarakta?

Katarakta najčešće nastaje kao posledica prirodnog procesa starenja (stečene katarakte), ali može biti uzrokovana i drugim faktorima:

  • dijabetesom

  • dugotrajnom upotrebom određenih lekova (npr. kortikosteroidi)

  • povredama oka

  • genetskom predispozicijom

  • urođenim promenama (katarakta kod dece)

Koji su simptomi katarakte?

Katarakta se razvija postepeno, ne izaziva bol, a najčešći simptomi su:

  • zamućen i maglovit vid

  • otežano čitanje i gledanje televizije

  • povećana osetljivost na svetlost

  • slabiji vid noću

  • izbledele ili promenjene boje

  • češća potreba za promenom naočara

Tipovi katarakte

Katarakta se ne razvija kod svih pacijenata na isti način. U zavisnosti od toga gde u sočivu nastaje zamućenje, razlikuju se različiti tipovi katarakte a svaki od njih može davati malo drugačije simptome.

Nuklearna katarakta (centralna)

Ovo je najčešći oblik katarakte i povezan je sa procesom starenja.

Zamućenje nastaje u centralnom delu sočiva (tzv. nukleusu), koji vremenom postaje gušći i tamniji.

Kako utiče na vid:

  • vid postaje postepeno mutan

  • može doći do privremenog poboljšanja vida na blizinu (“drugo čitanje”)

  • boje deluju žućkasto ili braonkasto

Razvija se sporo, često tokom više godina.

Kortikalna katarakta

Kod ovog tipa zamućenje počinje u spoljašnjim slojevima sočiva i širi se ka centru.

Često ima karakterističan izgled “linija” ili “zrakastih promena”.

Kako utiče na vid:

  • izraženo smeta jaka svetlost i odsjaj (npr. farovi noću)

  • otežava vožnju noću

  • može izazvati dvostruke slike ili rasipanje svetlosti

Simptomi su često izraženiji u određenim uslovima osvetljenja.

Zadnja subkapsularna katarakta

Ovaj tip nastaje na zadnjem delu sočiva, tačno na mestu gde svetlost ulazi u oko.

Iako može biti manja po veličini, često daje izraženije simptome.

Kako utiče na vid:

  • brzo pogoršanje vida

  • izražene smetnje pri čitanju

  • jaka osetljivost na svetlost

  • problemi pri jakom dnevnom svetlu

Češće se javlja kod mlađih osoba, dijabetičara ili kod pacijenata koji koriste kortikosteroide.

Kongenitalna (urođena) katarakta

Kongenitalna katarakta.jpg

Ovaj oblik je prisutan od rođenja ili se razvija u ranom detinjstvu.

Može zahvatiti jedno ili oba oka i zahteva posebno praćenje i lečenje.

Važno:

  • može uticati na razvoj vida kod dece

  • često se otkriva na sistematskim pregledima

  • u nekim slučajevima zahteva ranu operaciju

Kako se katarakta razvija?

Bez obzira na tip, katarakta ima progresivan tok sa protokom vremena i može biti:

  • početna (rana)

  • razvijena

  • zrela

  • prezrela

Danas se ne čeka uznapredovali stadijum, operacija se preporučuje kada katarakta počne da smeta u svakodnevnom životu.

Kako se otkriva katarakta?

Katarakta se otkriva jednostavnim i bezbolnim oftalmološkim pregledom. U većini slučajeva, ceo pregled traje do 60 minuta sa širenjem zenica i potpuno je bezbolan. Dijagnoza se postavlja brzo, uz nekoliko osnovnih testova:

  1. Pregled na biomikroskopu - Ovo je ključni pregled kojim lekar direktno vidi sočivo oka i može da uoči zamućenje, njegovu lokaciju i stepen razvoja katarakte.

  2. Provera vidne oštrine - Radi se standardni test čitanja slova kako bi se procenilo koliko je vid oslabljen.

  3. Pregled očnog dna - Nakon širenja zenica, lekar pregleda zadnji deo oka (retinu i očni živac), što je važno za planiranje operacije i isključivanje drugih problema.

  4. Dodatna dijagnostika - Ako se razmatra operacija, rade se precizna merenja oka (biometrija) kako bi se odredila jačina veštačkog sočiva.

Kako se leči katarakta?

Ne postoji lek ili kap koja može ukloniti kataraktu. Jedini efikasan način lečenja je operacija.

Tokom operacije:

  • uklanja se zamućeno prirodno sočivo

  • ugrađuje se veštačko (intraokularno) sočivo

Operacija katarakte je brza, bezbolna i danas predstavlja jednu od najčešće izvođenih i najuspešnijih hirurških procedura u medicini. Ukoliko želite da saznate kako izgleda sam zahvat i šta možete da očekujete, više informacija pronađite na stranici Operacija katarakte.

Najčešća pitanja i odgovori

Da li se napredovanje katarakte može usporiti bez operacije?

Ne postoji lek ni kapi koji mogu ukloniti ili zaustaviti kataraktu. Zaštita od jakog UV zračenja i dobra regulacija dijabetesa mogu u određenoj meri usporiti napredovanje, ali operacija ostaje jedini efikasan način lečenja.

Mogu li naočare da nadoknade vid oslabljen kataraktom?

Naočare mogu privremeno pomoći u ranijim fazama, ali ne mogu zaustaviti napredovanje katarakte niti ukloniti zamućenje. Kako katarakta napreduje, promena dioptrije postaje sve češća a vid sve slabiji i naočare više ne pomažu dovoljno. U tom trenutku, operacija je jedino rešenje.

Zamućen vid ima rešenje.

Katarakta je izlečiva operacijom koja je kratka, bezbolna i visoko uspešna, a pravo vreme za zahvat otkrivamo pregledom.

Katarakta · Milmedic