Staračka degeneracija makule (AMD)

Šta je staračka degeneracija makule (AMD)?
Staračka degeneracija makule (AMD) poznata i kao senilna degeneracija makule je hronično oboljenje oka koje zahvata makulu - centralni deo mrežnjače (retine) odgovoran za jasan i precizan vid.
Makula, drugačije nazivana žuta mrlja, nam omogućava da čitamo, prepoznajemo lica i vidimo detalje. Kada je oštećena, dolazi do gubitka centralnog vida, dok periferni vid obično ostaje očuvan.
AMD je jedan od najčešćih uzroka gubitka vida kod osoba starijih od 65 godina.
Kako nastaje AMD?
Tačan uzrok nije u potpunosti poznat, ali se razvoj bolesti povezuje sa:
starenjem - pre svega za oslabljenu cirkulaciju u celom telu pa i u oku. U tkiva dospeva manja količina kiseonika i hranljivih materija, zbog čega vremenom dolazi do raznih poremećaja i oštećenja. U oku je makula posebno osetljiva na poremećaje cirkulacije i sklona je oštećenjima.
genetskom predispozicijom
pušenjem
povišenim krvnim pritiskom
izlaganjem UV zračenju
Bolest se razvija postepeno i često zahvata oba oka. U početku se jako teško primećuju, jer obično ne utiču na vid i asimetrični su. Tek kada se zatvori jedno, pa drugo oko, mogu se primetiti razlike u jasnoći vida između oba oka.
Tipovi AMD-a
Postoje dva osnovna oblika bolesti:
Suvi (atrofični) oblik

Najčešći oblik AMD-a u kome dolazi do akumulacije celularnog depozita zvanog druze, koje se nakupljaju ispod retine i odižu je od zadnjeg pola oka.
Simptomi su blaži u početku, razvijaju se sporo ali se vremenom pogoršavaju i sa njima se postepeno i vid smanjuje.
Vlažni (neovaskularni) oblik

Ređi, ali znatno ozbiljniji oblik.
Karakteriše ga rast abnormalnih krvnih sudova ispod makule (odnosno žute mrlje), takođe dovodeći do njenog odignuća.
Krvni sudovi mogu krvariti i dovesti do naglog pogoršanja vida i zato zahtevaju brzo reagovanje i lečenje.
Koji su simptomi AMD-a?
Simptomi se često razvijaju postepeno, ali mogu biti i nagli (kod vlažnog oblika):
zamućen ili iskrivljen centralni vid
talasaste ili krive linije (npr. pri čitanju)
tamna ili prazna zona u centru vida
otežano prepoznavanje lica
potreba za jačim osvetljenjem
gubitak kontrasta, promena boje i veličine predmeta
Kako se dijagnostikuje AMD?
AMD se otkriva detaljnim oftalmološkim pregledom, koji uključuje:
Amsler test (mreža za proveru centralnog vida)
Ovi pregledi omogućavaju rano otkrivanje i praćenje bolesti.
Kako se leči AMD?
Lečenje zavisi od tipa bolesti:
Suvi oblik:
preporučuju se vitamini i redovne kontrole
Vlažni oblik:
primenjuje se anti-VEGF terapija (injekcije u oko)
Ova terapija može zaustaviti napredovanje bolesti i u nekim slučajevima poboljšati vid.
Zbog togasu redovne kontrole kod oftalmologa sa širenjem zenica i pregledom očnog dna kao i samostalno testiranje Amslerovim testom od presudnog značaja.
Testirajte svoj vid pomoću Amslerove mreže
Amslerova mreža je jednostavan test koji može pomoći u ranom otkrivanju problema sa centralnim vidom, posebno kod bolesti makule kao što je staračka degeneracija makule (AMD).

Kako da uradite test:
Stavite naočare za čitanje (ako ih koristite).
Držite mrežu na udaljenosti od oko 30 cm od očiju.
Pokrijte jedno oko.
Gledajte u crnu tačku u centru mreže.
Obratite pažnju na linije oko nje.
Obratite pažnju:
Da li su linije krive, talasaste ili isprekidane?
Da li neki deo mreže nedostaje ili je zamagljen?
Da li vidite tamnu mrlju u centru?
Potom test ponovite i drugim okom.
Kada treba da se javite oftalmologu?
Ukoliko primetite bilo kakve nepravilnosti (iskrivljene linije, praznine, tamne mrlje), potrebno je da se što pre javite oftalmologu.
Ovi simptomi mogu ukazivati na oboljenja makule, uključujući staračku degeneraciju makule (AMD).
Najčešća pitanja i odgovori
Da li suvi AMD može da se pretvori u vlažni oblik?
Kod određenog broja pacijenata suvi AMD može tokom vremena preći u vlažni oblik, koji napreduje brže i zahteva hitnije lečenje. Zbog toga su redovne kontrole obavezne čak i kada su simptomi blagi.
Da li se AMD može sprečiti?
AMD se ne može u potpunosti sprečiti, ali se rizik može smanjiti. Preporučuje se prestanak pušenja, zaštita očiju od UV zračenja, redovna fizička aktivnost i ishrana bogata antioksidansima - povrće, riba, orašasti plodovi.
Da li je AMD nasledan?
Genetska predispozicija igra ulogu u razvoju AMD-a. Osobe čiji roditelji ili braća i sestre boluju od ove bolesti imaju veći rizik. Zbog toga se osobama sa porodičnom istorijom AMD-a preporučuju redovni oftalmološki pregledi, i to od ranije dobi.
Sačuvajte vaš centralni vid.
AMD napreduje tiho, a kad simptomi postanu jasni, oštećenje je već ozbiljno - zakažite pregled i saznajte na vreme.